hub
HUB šalje otvoreno pismo Polančecu i Šukeru zbog Zakona o osiguranju depozita
Zbog Nacrta prijedloga Zakona o osiguranju depozita, koji je u priličnoj tajnosti izradila Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska udruga banaka uputila je otvoreno pismo na čak tri adrese: potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, ministru financija Ivanu Šukeru i Goranu Mariću, predsjedniku saborskog Odbora za financije i proračun.
Autor: Lider Press Tagovi: HUB šalje otvoreno pismo Polančecu Šukeru zbog Zakona osiguranju depozitaStar Wars USB hub
Za sve fanove filmskog serijala na tržištu USB hubovi Darth Vadera i R2D2 [Bug On Line] Autor: Naslovnica Tagovi: Star Wars USB hub
HUB: Loša vremena potiču rast kamata
Domaće su banke još prošle godine započele s trendom dizanja kamata na kredite, no banke u Europskoj uniji, zbog rasta referentnih kamata na tržištu, to čine već posljednje dvije i pol godine. Nova HUB-ova analiza pokazuje kako su kamate na kredite uglavnom u "gabaritima" razvijenih zemalja.
Autor: Lider Press Tagovi: HUB Loša vremena potiču rast kamataHUB: Inflacija i ekonomski rast 4,9 posto
Hrvatski ekonomski rast ove će godine usporiti sa prošlogodišnjih 6 na prosječnih 4,9 posto, a isto toliko će iznositi i stopa inflacije u 2008., prognozirali su u anketi Hrvatske udruge banaka glavni ekonomisti pet najvećih banaka članica okupljenih u "Klubu glavnih ekonomista HUB-a". Analitičari Svjetske banke istovremeno su u svojim prognozama smanjili prijašnje prognoze hrvatskog gospodarskog rasta od 4,9 na 4,5 posto, kao što su predvidjeli ... Autor: info@poslovni.hr (poslovni.hr) Tagovi: HUB Inflacija ekonomski rast posto
HUB Analize: Bankovni sustav otporan na šokove
Žarko Miljenović upozorava kako bi trebalo misliti i na malo vjerojatne scenarije sa snažnim efektima Autor: tomislava Tagovi: HUB Analize Bankovni sustav otporan šokove
Banco Popolare Croatia 19. članica HUB-a
HUB sada predstavlja svojih 19 banaka članica koje čine preko 96%, odnosno 292 milijarde kuna ukupne imovine bankovnog sektora u Hrvatskoj Autor: tomislava Tagovi: Banco Popolare Croatia 19. članica HUB
Vukelić i Huber o jačanju gospodarske suradnje
Bavarske tvrtke zainteresirane su za daljnje jačanje poslovnih odnosa sa hrvatskim partnerima, posebice u području energetike (LNG terminal), željeznica, obrta, malog i srednjeg poduzetništva, turizma te komunalnog gospodarstva. Istaknuto je to na sastanku ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića i ministra gospodarstva Bavarske Erwina Hubera. Vukelić je zahvalio što Bavarska podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju te naglasi ... Autor: Poslovni dnevnik Tagovi: Vukelić Huber jačanju gospodarske suradnje
U HUB-u proučavaju pravnu stranu proširenih mjera
Jučer je iz Hrvatske narodne banke priopćeno da se mjera o rastu kredita banaka od pola posto do kraja godine proširuje i na sve tvrtke koje su vlasnički povezane s bankom. Dakle, HNB bi u mjeru uključio i plasmane neizravno plasirane od banke, prije svega preko factoringa, koji su prema nekim podacima postali najveći pokretači kredita
Autor: Lider Press Tagovi: HUB proučavaju pravnu stranu proširenih mjeraHUB: kamatne stope u Hrvatskoj niže nego u pet zemalja eurozone
Kamatne stope na dugoročne stambene kredite stanovništvu u Hrvatskoj u protekle četiri godine približile se se onima u eurozoni za oko 2 postotna boda Autor: tomislava Tagovi: HUB kamatne stope Hrvatskoj niže nego pet zemalja eurozone
HNB odgovara HUB-u: Banke traže nove kanale za rast vanjskoga duga
Hrvatska narodna banka smatra da je rast inozemnoga duga i njegova udjela u bruto domaćem proizvodu previsok i potencijalno opasan za dugoročniju stabilnost zemlje pa zato mjerama u nadležnosti središnje monetarne vlasti nastoji usporiti inozemno zaduživanje i dovesti ga na razinu primjereniju ostvarivanom i održivom gospodarskom rastu, kažu u HNB-u. Središnja banka ne vidi opravdanih razloga za izuzimanje dugoročnih bankovnih jamstava za povrat primljenih avansa iz osnovice za GOP. Riječ je u suštini o inozemnom zaduženju, u kojemu banka preuzima novčanu obvezu prema inozemnom korisniku jamstva a njegovo bi izuzimanje bilo u suprotnosti s intencijama odluke o uvođenju GOP-a.
Prema podacima banaka, takva jamstva ne predstavljaju značajnu stavku u njihovu ukupnom poslovanju. Štoviše, ukupan iznos jamstava koja se uključuju u osnovicu za graničnu obveznu pričuvu na kraju prošle godine bio je niži od iznosa danih jamstava u trenutku njihova uključivanja u GOP. Stoga se i pozivanje na interese izvoznika i na nemogućnost financiranja njihovih poslova navedenim načinom, nadaje prije kao prikrivanje interesa samih banaka za pronalaženje potencijalnih kanala za veći rast inozemnog zaduživanja nego kao istinski problem u njihovu poslovanju i zapreka poticanju izvoza.
Inozemno zaduživanje banaka poraslo je s 2,55 milijardi eura u prosincu 2001. na 10,18 milijardi potkraj prošle godine. Raspoloživi pokazatelji govore da u inozemnom zaduživanju banaka nije došlo do takvih promjena u trendu koje bi opravdavale smanjivanje ili čak ukidanje GOP-a, tvrde u HNB-u, te tvrde da je zbog stalnog rasta bankovnih plasmana, zasnovanog u velikoj mjeri na inozemnom zaduživanju, morao od početka ove godine biti uveden i obvezni upis blagajničkih zapisa HNB-a na prekomjerni rast bankovnih plasmana. I nakon toga zanimanje banaka za daljnje zaduživanje u inozemstvu nije se ugasilo, a zapreke na tom putu pokušavaju se otkloniti - kao što upravo svjedočimo - i političkim pritiscima i prikazivanjem u vidu navodne brige za interese izvoznika i brodogradnje.
U HNB-u navode da bi bilo zanimljivo čuti od HUB-a jesu li u navedenom razdoblju, usporedno s njegovim inozemnim zaduženjem, učetverostručeni i plasmani domaćih banaka izvoznicima i brodogradnji, čijom su sudbinom odjednom postali toliko zaokupljeni. U ovoj godini banke moraju vratiti inozemstvu 4,30 milijardi eura samo na osnovi glavnice za ranije uzete kredite. To znači da se za isto toliki iznos mogu iznova zadužiti, a da pritom ne moraju izdvojiti nijedan euro za graničnu obveznu pričuvu. Namjeravaju li više od te svote izdvojiti za financiranje izvoznih poslova brodogradnje i drugih proizvodnih djelatnosti, pa ih u tome ometa GOP - pitaju se u HNB-u.
Uz tu mogućnost, dodaju, pribavljanja inozemnih sredstava bez plaćanja GOP-a, banke bez ikakvih ograničenja ili ‘nameta’ od strane središnje banke mogu prikupljati i sredstva iz domaćih izvora, te i njih uključiti u financiranje izvoza i brodogradnje, također bez izdvajanja GOP-a. S obzirom na to da HUB u svojoj pritužbi na HNB spominje i od početka ove godine uvedenu obvezu upisa blagajničkih zapisa za prekomjerni rast kredita, u HNB-u podsjećaju da je od te obveze izuzet rast kreditnih plasmana do 12 posto, što je približno dvostruko više od predviđane stope rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu.
- Dakle, banke imaju više nego dovoljno prostora za praćenje rasta sveukupnoga gospodarstva, a pogotovo njegovih izvoznih poslova - bilo izravnim kreditima poduzećima bilo jamstvo za njihove različite financijske aranžmane s inozemnim partnerima, tvrde u Središnjoj banci. No, kao što govore i navedeni pokazatelji za proteklo razdoblje, dakle i prije i nakon uvođenja GOP-a, već godinama brzo rastuće inozemno zaduživanje banaka nije bilo potaknuto, barem ne u značajnoj mjeri, takvim interesima i motivima. Stoga i HUB-ov vapaj za političkim pritiscima na Središnju banku teško može biti potvrda da se nešto u tom pogledu promijenilo! - zaključuju u HNB-u. (Lidija Kiseljak)