anale
'Jurčićeva izjava je za anale političke gluposti'
Predsjednik Vlade Ivo Sanader, nakon 100. sjednice GSV-a u Splitu, zamoljen da komentira izjavu SDP-ova kandidata za premijera Ljube Jurčića o neulasku srpskog kapitala u Hrvatsku rekao kako je to "potpuno glavinjanje SDP-a" te da je ta izjava "za anale političke gluposti". Autor: dnevnik.hr Tagovi: Jurčićeva izjava anale političke gluposti
HNB odgovara HUB-u: Banke traže nove kanale za rast vanjskoga duga
Hrvatska narodna banka smatra da je rast inozemnoga duga i njegova udjela u bruto domaćem proizvodu previsok i potencijalno opasan za dugoročniju stabilnost zemlje pa zato mjerama u nadležnosti središnje monetarne vlasti nastoji usporiti inozemno zaduživanje i dovesti ga na razinu primjereniju ostvarivanom i održivom gospodarskom rastu, kažu u HNB-u. Središnja banka ne vidi opravdanih razloga za izuzimanje dugoročnih bankovnih jamstava za povrat primljenih avansa iz osnovice za GOP. Riječ je u suštini o inozemnom zaduženju, u kojemu banka preuzima novčanu obvezu prema inozemnom korisniku jamstva a njegovo bi izuzimanje bilo u suprotnosti s intencijama odluke o uvođenju GOP-a.
Prema podacima banaka, takva jamstva ne predstavljaju značajnu stavku u njihovu ukupnom poslovanju. Štoviše, ukupan iznos jamstava koja se uključuju u osnovicu za graničnu obveznu pričuvu na kraju prošle godine bio je niži od iznosa danih jamstava u trenutku njihova uključivanja u GOP. Stoga se i pozivanje na interese izvoznika i na nemogućnost financiranja njihovih poslova navedenim načinom, nadaje prije kao prikrivanje interesa samih banaka za pronalaženje potencijalnih kanala za veći rast inozemnog zaduživanja nego kao istinski problem u njihovu poslovanju i zapreka poticanju izvoza.
Inozemno zaduživanje banaka poraslo je s 2,55 milijardi eura u prosincu 2001. na 10,18 milijardi potkraj prošle godine. Raspoloživi pokazatelji govore da u inozemnom zaduživanju banaka nije došlo do takvih promjena u trendu koje bi opravdavale smanjivanje ili čak ukidanje GOP-a, tvrde u HNB-u, te tvrde da je zbog stalnog rasta bankovnih plasmana, zasnovanog u velikoj mjeri na inozemnom zaduživanju, morao od početka ove godine biti uveden i obvezni upis blagajničkih zapisa HNB-a na prekomjerni rast bankovnih plasmana. I nakon toga zanimanje banaka za daljnje zaduživanje u inozemstvu nije se ugasilo, a zapreke na tom putu pokušavaju se otkloniti - kao što upravo svjedočimo - i političkim pritiscima i prikazivanjem u vidu navodne brige za interese izvoznika i brodogradnje.
U HNB-u navode da bi bilo zanimljivo čuti od HUB-a jesu li u navedenom razdoblju, usporedno s njegovim inozemnim zaduženjem, učetverostručeni i plasmani domaćih banaka izvoznicima i brodogradnji, čijom su sudbinom odjednom postali toliko zaokupljeni. U ovoj godini banke moraju vratiti inozemstvu 4,30 milijardi eura samo na osnovi glavnice za ranije uzete kredite. To znači da se za isto toliki iznos mogu iznova zadužiti, a da pritom ne moraju izdvojiti nijedan euro za graničnu obveznu pričuvu. Namjeravaju li više od te svote izdvojiti za financiranje izvoznih poslova brodogradnje i drugih proizvodnih djelatnosti, pa ih u tome ometa GOP - pitaju se u HNB-u.
Uz tu mogućnost, dodaju, pribavljanja inozemnih sredstava bez plaćanja GOP-a, banke bez ikakvih ograničenja ili ‘nameta’ od strane središnje banke mogu prikupljati i sredstva iz domaćih izvora, te i njih uključiti u financiranje izvoza i brodogradnje, također bez izdvajanja GOP-a. S obzirom na to da HUB u svojoj pritužbi na HNB spominje i od početka ove godine uvedenu obvezu upisa blagajničkih zapisa za prekomjerni rast kredita, u HNB-u podsjećaju da je od te obveze izuzet rast kreditnih plasmana do 12 posto, što je približno dvostruko više od predviđane stope rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu.
- Dakle, banke imaju više nego dovoljno prostora za praćenje rasta sveukupnoga gospodarstva, a pogotovo njegovih izvoznih poslova - bilo izravnim kreditima poduzećima bilo jamstvo za njihove različite financijske aranžmane s inozemnim partnerima, tvrde u Središnjoj banci. No, kao što govore i navedeni pokazatelji za proteklo razdoblje, dakle i prije i nakon uvođenja GOP-a, već godinama brzo rastuće inozemno zaduživanje banaka nije bilo potaknuto, barem ne u značajnoj mjeri, takvim interesima i motivima. Stoga i HUB-ov vapaj za političkim pritiscima na Središnju banku teško može biti potvrda da se nešto u tom pogledu promijenilo! - zaključuju u HNB-u. (Lidija Kiseljak)